Proizvodnja soparnika

Prodaja, dostava i kušaonica-soparnik.eu

Naziv Soparnik

By admin | 14/05/2020 | Comments 0 Comment

Narodni izričaj:
Sopar – pepeo
Sopa – motka pomoću koje se valja tijesto
Sinija – okrugli orjentalni stolić na niskim nogama; na njemu se jelo u Gornjim Poljicima

Soparnik je posno soparno-suhoparno jelo. Datira još od vremena turaka. Priprema se tradicionalno u dane posta i uoči blagdana Svih Svetih.
Čuvao se umotan u kožu svinjskog mjehura. Nakon jela bi se pila voda s vinskom kvasinom jer je osvježavalo i dobivalo snagu za rad.
Znanje izrade soparnika se prenosilo s generacije na generaciju. Proizvod je prvenstveno bio namjenjen siromasima. Oskudne prilike Poljica kao što su plitka tla, ekstremne vrućine i suše, dovodile su stanovnike do neimaštine i siromaštva, pa su Poljičanke smišljale razne načine na koje bi od jednostavnih sirovina mogle napraviti jelo.

Soparnik se tradicionalno reže na rombove. Naime, u vrijeme Turaka pljačke i krađa hrane su bile svakodnevne. Oblik romba je najsličniji obliku ruke pa je na taj način bilo lakše sakriti hranu od turske krađe. Također se smatra da je romb simbol ruke pune hrane.

Tradicionalno se soparnik uzima od sredine prema rubovima. Počasni gost dobiva prvi romb iz sredine. Poslužuje se uz bukaru vina koja se stavlja u sredinu soparnika nakon što se izrežu i uzmu 4 komada. Također se postavlja pitanje je li soparnik skromnija verzija bosanske pite zeljanice. Temelja za tu teoriju ima jer su Poljica graničila s Osmanskim carstvom, a od 1540. do 1699. su bili u sastavu Osmanske države.

Autohtoni je hrvatski proizvod u registru Europe. Nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićene nematerijalne baštine.

Proizvodnja i prodaja soparnika

By SEO Admin | 22/04/2017

OPG Čorić – proizvodnja i prodaja soparnika.

Soparnik je staro poljičko jelo koje se uvijek priprema na isti način od domaće blitve, češnjaka, brašna, luka i maslinovog ulja na kominu u žaru i pepelu. Nekad je to bilo sirotinjsko jelo, a danas je postao brend i nezamjenjiv na svim većim svečanostima obiteljskog i društvenog okupljanja.

PRIPREMA: Tijesto se umijesi od pšeničnog brašna i razvuče na sinijama. Blitva se opere i sitno nasjecka i zasoli da bi blitva omekšala, u nju se dodaje crveni luk tanko izrezan, potom se rukama iz nje iscijedi sok da ne bi bila jako vlažna, jer bi ovlažila i omekšala razvučenu koru te dodajemo malo maslinovog ulja. Nadjev se rasporedi po jednoj razvučenoj kori i prekrije se drugom korom. Kore se razvuku pomoću lazanjura – oklagije, drvenog valjka. Zatim se zavrću rubovi donje i gornje kore, vrlo pažljivo, i na taj način spoji da nadjev ostane između kora.

Prethodno se treba pripremiti komin ili ognjište, naložiti vatru da se dobro razgrije i pomesti ga od luga. Na tako čist komin lagano se stavlja soparnik, koji se prije toga prevrće pomoću druge sinije, da bi rub bio na kominu. Kad je soparnik na kominu, prekriva se lugom. Kad se soparnik nadme, metlicom se lagano pritišće po cijeloj površini, da se ravnomjerno ispeče i kad se iz njega ispuše zrak, znak je da je gotov. Zatim se metlicom skine s njega pepeo, obriše ga krpom i puhaljkom opuše, da ne bi na njemu ostalo luga.
Skida se na način da pod njega lagano podvuče sinija, a zatim u njega utrlja rukom maslinovo ulje, jer soparnik treba biti dobro pouljen i posuti ga češnjakom kojega se prethodno usitni. Reže ga oštrim nožem na komade u obliku romboida.

Ponosno napominjemo da surađujemo sa catering uslugama i dosta renomiranih restorana, te smo drugačiji od svih ostalih na tržištu zbog jedinstvenosti i odlične vizualizacije te samog serviranja soparnika na sinijama širine 90 cm i sa logotipom našeg OPG ugraviranog u samu siniju.

Cilj nam je doprijeti do hotela i restorana, te predstaviti naš jedinstven i autohtoni soparnik da ga uvrste u svoju svakodnevnu ponudu (švedski stol, razni domjenci i događanja), te na taj način učine svoju gastro priču još zanimljivijom.

Budite i vi dio naše priče!